Organska farma Moric

Tradicija, znanje i moderna tehnologija kao pretpostavka održivog maslinarstva u Luštici

---

autor priloga: dr Ilija Moric

Na 6 hektara imanja postoji oko 1000 stabala maslina

Oduvijek su stari Luštičani mukotrpno uzgajali masline i boreći se sa prirodom i, sarađujući s njom, stvarali maslinovo ulje. Ta veza između Luštice i masline traje već vjekovima i trajaće zauvijek, jer maslina je kao majka, nesebično daje čak i onda kada je zapostavljena.

Maslinarstvo u Luštici ima dugu tradiciju, jer su se masline gajile od davnina, čak u grčko i rimsko doba. Postoji teorija o tome da su masline na ovim prostorima stigle sa Starim Grcima u IV vijeku p.n.e. Ipak, na drugoj strani, od strane referentnih istraživača i stručnjaka, sve se više govori o maslini kao autohtonoj vrsti, odnosno o tome da je maslina na ovim prostorima postojala i uzgajala se prije osnivanja grčkih kolonija. To predstavlja važan izazov za nauku, ali i afirmisanje lokalne i nacionalne istorije, kulture i identiteta.

Ovako duga tradicija uzgajanja masline proističe iz višestrukog značaja maslinovog ulja. Prije svega, maslinovo ulje je hrana i lijek, ali je u prošlosti korišteno i u lampama za osvjetljenje, trgovalo se uljem, a drvo se koristilo za ogrijev. Ulje je služilo za konzerviranje sira, pa je tako nastao čuveni luštički sir iz ulja. Osim toga, maslina je uspješno uspijevala na siromašnom krševitom terenu, imala je redovnu rodnost, i uspješno se rasađivala i širila po cijelom primorskom području današnje Crne Gore.

Zbog svog značaja za egzistenciju, maslina je imala i dalje ima svoje mjesto u vjerskim običajima. Prostor Luštice je jedinstven po vjerskim običajima kao što su: škropljenje maslina svetom vodom, nošenje litija kroz maslinade, ostavljanje ulja u crkve kao zavjet, običaji sa uljem tokom Cvijeti, kićenje badnjaka maslinom, branje badnjaka od maslinovog drveta itd.

Od mletačke vladavine do modernog crnogorskog maslinarstva

Intenzivniji rast i razvoj maslinarstva se bilježi u periodu mletačke vladavine, kada je sadnja stimulisana zakonima i kaznama. Sličan pristup je primjenjivan i kasnije, posebno tokom austro-ugarske vladavine. Podaci sa kraja XIX vijeka govore da je na području Luštice postojalo čak preko 140 000 stabala, dok je početkom XX vijeka došlo do pada na oko 98 000.

Ekonomski značaj ove djelatnosti pokazuju i podaci o velikom broju berača koji su sezonski dolazili u Lušticu i Boku iz drugih dijelova Crne Gore, kao i činjenica da je skoro svaka kuća, tj. konoba, imala svoj mlin i presu za cijeđenje ulja. Posebno se ističe da su prihodi od maslina nadmašivali prihode od ostalih domaćih prihoda.

Ovdje je važno napomenuti da je razvoj pomorstva dao snažan doprinos razvoju maslinarstva, jer su visoki prihodi, ostvarivani po ovom osnovu, ulagani u revitalizaciju i sadnju novih maslinjaka, o čemu svjedoče današnje velike maslinade u Luštici. Maslinovo ulje sa Luštice je prodavano u neposrednom okruženju, ali se mnogo veća količina izvozila brodovima sa Rosa gdje je bila otkupna stanica. Godine 1928, na Rosama je utovareno i brodovima odvezeno preko 36 vagona maslinovog ulja.

Kulturni pejzaž i temelj budućeg organskog maslinarstva

Luštički maslinjaci se prostiru u kontinuitetu unutrašnjim dijelom poluostrva u dužini od preko 5km, posebno na relaciji Klinci-Begovići. Naravno, maslinjaci su prisutni na skoro svim drugim područjima (npr. Zabrđe, kao i u uvalama Žanjic, Vesla itd), osim na višim kotama Obosnika i strmin kosinama iznad mora, gdje nema povoljnih uslova za uzgoj.

Upravo ovi maslinjaci predstavljaju prepoznatljiv luštički kulturni pejzaž, koji  zajedno sa međama treba dalje unapređivati i zaštititi kao važan prirodni, kulturni i turistički resurs.

Osim postojećih impozantnih maslinjaka i autohtonih sorti kao što su žutica i crnica, duga tradicija i akumulirano znanje o maslini i maslinovom ulju su najveće komparativne prednosti koje čine stabilnu bazu za dalji razvoj modernog organskog maslinarstva u budućnosti.

Organska proizvodnja kao održivi model razvoja maslinarstva

Organska proizvodnja podrazumjeva proizvodnju bez upotrebe hemijskih preparata, GMO-a, joniziraćug zračenja, hormona i drugih preparata ili supstanci koje nijesu u skladu za priodnim zakonima i procesima. Osim toga, za sticanje sertifikata organske proizvodnje neophodno je da cijeli proces prizvodnje bude kontrolisan od strane akreditovanog sertifikacionog tijela (npr. “Monteorganica”).

Organska farma Moric

Organska farma Moric d.o.o. je svojevrsni porodično-poljoprivredni projekat koji se oslanja na dugu porodičnu tradiciju uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja.

I danas, u konobi porodične kuće postoji stari kameni mlin i drvena presa, koji su u prošlosti bili osnovni alat za preradu. Kao vrlo vrijedan muzejski eksponat, rjeđe se koristi za proizvodnju, a sve više kao turistička atrakcija za posjetioce farme. 

Poštujući tradiciju, te koristeći savremene metode, proizvodi se organsko ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta. Trenutno, ova farma je prvi i jedini sertifikovani proizvođač maslinog ulja u Crnoj Gori.

Masline se uzgajaju u vlastitim maslinjacima na oko 6 hektara sa oko 1000 stabala maslina. Stogodišnji zasadi se nalaze  na lokalitetu Klasari a uz stogodišnja stabla maslina posađene su i mlade masline na krševitom tlu. Vrijeme berbe se pažljivo odabira kako bi se dobilo maslinovo ulje koje će bogatstvom ukusa i mirisa dostojno predstavljati potencijal sorti Žutice i Crnice te ga svrstati na sam vrh najboljih evropskih i svjetskih organskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Govoreći o proizvodnji maslinovog ulja, zapravo govorimo o najkraćem i najprirodnijem putu od masline do stola. Plodovi su ručno brani, pažljivo transportovani i prerađeni u roku od 24 sata. Cijeli proces proizvodnje se odvija uz korištenje moderne opreme za hladnu preradu koja čuva izvorne arome, ukuse i bogatstvo antioksidanata i vitamina. Nakon završetka prerade, ulje se čuva u savršeno kontrolisanim uslovima.

Proizvodi farme

Kao što ne postoje dva ista vina, tako ne postoje ni dva ista maslinova ulja, te se treba naučiti poštovati i cijeniti upravo te različitosti.

Iz tog razloga, na imanju se organizuju i sprovode mini kursevi gdje se posjetiocima uz obilazak maslinjaka i starog mlina pruža prilika da se upoznaju sa  istorijom Luštice, uzgojem i proizvodnjom maslina i maslinovog ulja, važnosti maslinovog ulja za zdravlje, te posebnosti i jedinstvenosti luštičkog maslinovog ulja. Kako bi doživljaj bio potpun, tu je i neizostavna degustacija organskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja i gastronomski doživljaj od luštičkih proizvoda oplemenjenih maslinovim uljem.

Investicije i diverzifikacija kao faktori opstanka i daljeg razvoja

Proces proizvodnje maslinovog ulja na organskoj farmi je zaokružen, i obuhvata sopsvene maslinjake, preradu, čivanje i flaširanje ulja. Čak se i najveći dio ulja prodaje direktno, čime se obezbjeđuje zadržavanje profita. Poznato jeo da većina malih farmera trpi veliko “oticanje” ili “curenje” profita zbog nemogućnosti da zaokruži lanac vrijednosti, tj. čitav proces proizvodnje i prodaje.

Osim znanja i tradicije, ključan faktor uspjeha su investicije. Osim sopstvenih sredstava, važni izvori finansiranja su eksterne prirode, pri čemu su najvažniji projekti i podrška Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Naime, samo u protekloj godini korištene su sljedeće mjere Agrobudžeta:

• Podrška organskoj proizvodnji;
• Podrška razvoju maslinarstva;
• Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji;
• Diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima;

Iz prethodnih godina posebno se izdvaja projekat OADP, kada je grant šemom nabavljen savremeni mlin za preradu, kao i kreditni aranžman sa MPRR za riješavanje pitanja navodnjavanja. U budućnosti se može očekivati aplikacija za IPARD, posebno u dijelu unaprijeđenja uslova prerade na gazdnistvu, što je preduslov veće i kvalitetnije proizvodnje organskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uslovi IRF su takođe interesanti i pružaju velike mogućnosti za ulaganje u proizvodnju maslinovog ulja, posebno u segmentu podizanja novih zasada.

Na drugoj strani, osim investicija važan strateški pristup je diverzifikacija aktivnosti na imanju. Naime, na eksperimentalnom nivou se radi na aktiviranju agroturističkih potencijala farme, prije svega stogodišnjih maslinjaka, mlinova i samog ulja. Ponuda se upotpunjava programima aktivnog turizma (npr. bicikla i ATV), kao i drugim idejama koje čekaju svoju punu tržišnu valorizaciju.

Zbog ograničenog budžeta i drugih resursa na farmi, nije moguće valorizovati sve moguće biznis potencijale masline. Te mogućnosti su brojne i mogu biti interesantne za druge proizvođače, a podrazumjevaju sljedeće:

• Mogućnosti valorizovanja dekorativnih hortikulturnih vrijednosti masline;
• Gastronomija, posebno u dijelu tradicionalnih jela;
• Kozmetički preparati;
• Programi zdravlja, posebno u dijelu zdrave ishrane, rekreacije uz rad;
• Muzeji maslinovog ulja;
• Galerije i umjetničke kolonije vezane za temu masline;
• Zanatstvo tj. primjenjena umjetnost kod predmeta od drveta masline;
• Interaktivni programi valorizovanja nematerijalne baštine – običaji, gradnja međa itd.
• Pošumljavanje opožarenih površina maslinom;
• Zaštita prostora maslinom od pretjerane gradnje;
• Trgovina tj. izvoz ulja;
• Ostale turističke i ekonomske aktivnosti.

Zaključak

Maslinarstvo je neiscrpni kreativni potencijal, ali i važan ekonomski resurs. Pri tome, izdvajaju se potencijali organske proizvodnje, prije svega zvog više i stabilnije cijene, podsticaja resornog ministarstva i značaja za životnu sredinu. Mogućnosti otpočinjanja sopstvenog biznisa u ovoj oblasti su trenutno povoljne, posebno u dijelu izvora finansiranja i povoljnih kreditnih aranžama, te grant šema.

Na drugoj strani, organske farme imaju potencijal za diverzifikaciju svoje djelatnosti, posebno u sferi turizma, zanatstva, umjetnosti, trgovine i gastronomije. To otvara šansu da cijela porodica radi i stiče dohodak, uz stalno inoviranje i ulaganje u sopstvene kapacitete. Osim toga, nesumnjivo su velike koristi od podizanja ugleda i jačanja socio-kulturnog identiteta proizvođača, kao i pažnje koja se posvećuje zaštiti životne sredine, te kulturne baštine područja.

---