Projekat PORTS PLUS – PrOmoting Resilient, Sustainable and Smart Transport and logistic activities in the South Adriatic Area” ima za cilj da validira i kapitalizuje znanje i sadržaje proizvedene u okviru prethodnog ITALME PORTS projekta, kreiranjem sveobuhvatne putanje za izgradnju kapaciteta kroz javne radionice i seminare posvećene zelenom transportu, odgovornosti, sigurnosti i bezbjednosti u lukama.
PORTS PLUS će pružiti priliku za ažuriranje i prihvatanje znanja i sadržaja projekta PORTS, uzimajući u obzir, s jedne strane, duboke izazove koji su pogodili sektore transporta i logistike nakon izbijanja pandemije COVID-19, a s druge strane, nedavne EU i međunarodne propise koji zahtijevaju novi plan rasta usmjeren ka transformisanju EU u ekonomiju bez emisija ugljenika do 2050. godine.
U narednim nastavcima će biti objavljena odabrana izlaganja učesnika na radionici održanoj u hotelu Cattaro 27.4.2023, obrađujući različite teme u vezi sa pomorstvom i turizmom.
Učesnici radionice PORTS PLUS. Izvor: ucg.ac.me
Tehnički saradnik u Centru za istraživanja, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu, dr Maja Škurić, pružila je uvid u trendove i buduće prepreke u sektoru pomorstva. Izlaganjem je obuhvatila teme svjetskog pomorskog transporta, učešća žena u pomorskim poslovima, kao i ključne tendencije koje oblikuju pomorski saobraćaj.
U savremenom svijetu, pomorstvo i turizam su neraskidivo povezani, te oba sektora igraju ključnu ulogu u razvoju globalne ekonomije. Kratak dodatak naše redakcije u vidu osvrta na mogućnosti odgovornog razvoja u sektoru pomorstva i turizma, odnosi se na način na koji pomorstvo i turistička industrija mogu da oblikuju naš svijet, dok se prilagođavaju promjenama u globalnom kontekstu.
Trendovi u svjetskom pomorskom saobraćaju
Iako još uvijek ispod nivoa prije pandemije COVID-a 19, trendovi u pomorskom saobraćaju ukazuju na to da međunarodna pomorska trgovina započinje put oporavka već u 2021. godini, te da pomorski sektor pokazuje otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenama u globalnoj ekonomiji. Rast u 2021. godini bio je uglavnom vođen povećanjem potražnje za kontejnerizovanim teretom, što govori o značaju pomorskog prevoza u snabdijevanju globalnih lanaca trgovine. S druge strane, povećanje pomorskog saobraćaja za prevoz gasa i suvog tereta ukazuje na promjene u energetskoj tranziciji i potencijalno smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva; dok smanjenje broja isporuka sirove nafte govori o promjenama u globalnoj energetskoj potrošnji, te sve većoj potražnji za alternativnim, čistijim izvorima energije.
Dr. Maja Škurić, Pomorski fakultet, Kotor
To može imati značajne implikacije na pomorski sektor, jer će brodovi morati da se prilagode novim zahtjevima za ekološkim gorivima i tehnologijama. Pomorski sektor će nastaviti da se prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji, trgovini i energetskim trendovima kako bi ostao konkurentan, što uključuje ulaganje u nove tehnologije, izvore energije i inovativne pristupe pomorskom saobraćaju koji mogu doprinijeti rastu i razvoju turističkog sektora.
Globalni rast pomorske flote
Kako ističe dr Škurić, pomorski saobraćaj igra ključnu ulogu u evropskoj ekonomiji, jer prevozi 75% spoljne trgovine Evropske unije. TEN-T mreža, koja obuhvata 335 luka, od kojih se skoro tri četvrtine tereta prevozi kroz 84 ključne mrežne luke, ilustruje efikasnost i koordinaciju evropskog pomorskog saobraćaja.
Povećanje kapaciteta luka i razvoj Short Sea Shipping-a mogu poboljšati evropsku konkurentnost na globalnom tržištu pomorskog saobraćaja, kao i unaprijediti regionalnu saradnju i integraciju. Sve ovo doprinosi boljoj povezanosti destinacija, pružanju bržih i efikasnijih transportnih mogućnosti za putnike, te olakšanju kretanja unutar Evrope.
Dr Škurić ističe da je rast ukupne trgovačke flote istorijski umjeren, što znači da se sektor pomorskog saobraćaja možda ne razvija dovoljno brzo da zadovolji rastuću potražnju za turističkim uslugama.
S druge strane, kad je u pitanju kruzing turizam, iako produžetak pandemije i “nezapamćeni zastoji u globalnoj logistici” utiču na industriju kroz veće troškove prevoza i manju dostupnost putničkih kapaciteta, navedeni podaci nam govore o tome da se dešava pozitivan pomak u segmentu krstarenja i putničkog prevoza.
“U martu 2020. godine, kao posljedica pandemije, cijela svjetska flota kruzera je prestala sa radom, sa ozbiljnim posljedicama po kompanije koje se bave kruzingom, njihove posade i menadžerske timove.
Međutim, tokom više od 50 godina postojanja, sektor kruzinga se pokazao veoma otporan, i očekuje se da će se do kraja 2023. godine vratiti na nivo iz 2019”, navodi Škurić.
Oporavak ovog sektora već utiče na rast turističke industrije, otvaranje novih radnih mjesta, i povećanje prihoda za turističke destinacije širom svijeta.
Čiste tehnologije i održivi razvoj
Pomorstvo, dakle, nesumnjivo igra ključnu ulogu u globalnom turizmu, povezujući destinacije širom svijeta i pružajući osnovu za razvoj različitih turističkih segmenata.
Ipak, u posljednjih nekoliko decenija, rastom turističke industrije i povećanom potražnjom za ekološkim turističkim praksama došlo je i do porasta osjetljivosti na uticaj pomorstva na životnu sredinu.
Emisije štetnih gasova, zagađenje vode i prekomjerna eksploatacija resursa predstavljaju ozbiljne izazove za očuvanje morskih ekosistema i ekologiju turističkih destinacija.
Kako do otpornih ekosistema. Izvor: Wikicommons
Pomorstvo može da postane pokretač “održivog” turizma (takvog koji podrazumijeva konzervaciju i obnovu) nizom inovacija, i razvojem čistih tehnologija u domenu:
- upotrebe alternativnih goriva,
- energetske efikasnosti,
- tretmana otpadnih voda,
- upravljanjem otpadom i reciklažom,
- smanjenjem buke i svjetlosnog zagađenja,
- zaštitom morskog života.
Pomorstvo može da postane pokretač “održivog” turizma (takvog koji podrazumijeva konzervaciju i obnovu) kroz niz inovacija, i razvojem čistih tehnologija, u domenu:
upotrebe alternativnih goriva, energetske efikasnosti, tretmana otpadnih voda, upravljanjem otpadom i reciklažom, smanjenjem buke i svjetlosnog zagađenja, zaštitom morskog života.
Rješenja su brojna, kao što je i jak otpor prema njihovoj primjeni usljed logističkih i ekonomskih procjena.
Ipak, prednosti zelene tranzcije u kontekstu klimatskih promjena su jasne i nedvosmislene:
- Zamjenom fosilnih goriva čistijim izvorima energije, kao što su tečni prirodni gas (LNG), biogoriva ili vodonik, može se značajno smanjiti emisija štetnih gasova i doprinijeti dekarbonizaciji pomorskog sektora.
- Poboljšanjem energetske efikasnosti brodova kroz optimizaciju dizajna trupa, upotrebom naprednih materijala i implementacijom energetski efikasnih tehnologija, može se smanjiti potrošnja energije i emisije štetnih gasova.
- Uvođenjem naprednih sistema za tretman otpadnih voda na brodovima realno je očekivati da se smanji zagađenje mora, te doprinese očuvanju biodiverziteta i kvaliteta vode u priobalnim područjima.
- Implementacija efikasnih sistema upravljanja otpadom i promovisanjem reciklaže na brodovima, može redukovati negativne uticaje na morski ekosistem.
- Primjenom tehnologija za smanjenje buke i svjetlosnog zagađenja, moguće je poboljšati kvalitet života morskih životinja, i smanjiti negativne uticaje na morski ekosistem.
- Na koncu, saradnjom sa organizacijama za zaštitu životne sredine i lokalnim zajednicama u cilju očuvanja i zaštite morskog života, kao što su staništa korala, morske trave i riblja staništa, moguće je doprinijeti očuvanju turističkih destinacija.
Primjeri dobre prakse
Pored evidentnog negativnog uticaja, kojem svjedočimo u samom Bokokotorskom zalivu (podaci o zagađenju, uticaj balastnih voda, incidenti u lukama – neke su od tema koje su bile prisutne na radionici, i koje ćemo predstaviti u nastavku), u svijetu ipak postoje primjeri dobre prakse na koje bismo mogli da se ugledamo.
Image of the 2018 incident. Source: Bokanews
U posljednjih nekoliko godina, brojne inicijative i projekti pokrenuti su kako bi pomorstvo postalo odgovorniji sektor, i neki od primjera dobre prakse uključuju:
- razvoj tzv. “eko-luka” koje koriste obnovljive izvore energije, upravljaju otpadom i otpadnim vodama, te smanjuju zagađenje i buku;
- kruzing kompanije koje ulažu u nove tehnologije – mnoge kruzing kompanije već investiraju u tzv. “čiste” tehnologije, uključujući upotrebu alternativnih goriva, tretman otpadnih voda i optimizaciju energetske efikasnosti;
- saradnju sa lokalnim zajednicama i zaštitu životne sredine – pomorstvo može doprinijeti očuvanju destinacije kroz saradnju sa lokalnim zajednicama i organizacijama za zaštitu životne sredine.
Promocija biodiverziteta i rehabilitacija ekoloških funkcija u lukama, fiksiranjem kompleksnih vještačkih mikrostruktura.
Izvor: www.encyclopedie-environnement.org
Zaključak
U zaključku, pomorstvo igra ključnu ulogu u globalnom turizmu, povezujući destinacije širom svijeta i pružajući osnovu za razvoj različitih turističkih segmenata.
Međutim, sa rastom turističke industrije i povećanom potražnjom za turističkim praksama koje poštuju životnu sredinu, postaje sve važnije da se pomorstvo prilagodi novim izazovima iz segmenta konzervacije i zaštite prirodnog okruženja.
Stoga, promovisanje čistih tehnologija, smanjenje zagađenja i zaštita morskog ekosistema postaju ključni faktori za transformaciju pomorstva u pokretač odgovornog turizma.
Primjenom alternativnih goriva, energetskom efikasnošću i tretmanom otpadnih voda, pomorstvo može značajno smanjiti svoj negativni uticaj, tako da oporavak pomorskog saobraćaja, uključujući kruzing industriju, pruža priliku za razvoj novih turističkih modela. U tom smislu, od krucijalnog je značaja sagledati pravce koji oblikuju pomorski transport, kao što su energetska tranzicija, dekarbonizacija, digitalizacija i promjene u lanacima snabdijevanja.
Sve u svemu, pomorstvo ima ogroman potencijal da postane ključni dio odgovornog razvoja destinacije kroz fokus na čiste tehnologije i zaštitu životne sredine. Promovisanjem zelenih inovacija i saradnjom sa svim zainteresovanim stranama, pomorstvo može nadmašiti svoje trenutne izazove i postati snaga za pozitivnu promjenu u turističkoj industriji.
Serijom članaka, predstavićemo teme i radove koji su bili prisutni na radionici, kako bismo istakli dobre prakse i inovativna rješenja.
Leave a Reply