Projekat PORTS PLUS – PrOmoting Resilient, Sustainable and Smart Transport and logistic activities in the South Adriatic Area” ima za cilj da validira i kapitalizuje znanje i sadržaje proizvedene u okviru prethodnog ITALME PORTS projekta, kreiranjem sveobuhvatne putanje za izgradnju kapaciteta kroz javne radionice i seminare posvećene zelenom transportu, odgovornosti, sigurnosti i bezbjednosti u lukama.
PORTS PLUS će pružiti priliku za ažuriranje i prihvatanje znanja i sadržaja projekta PORTS, uzimajući u obzir, s jedne strane, duboke izazove koji su pogodili sektore transporta i logistike nakon izbijanja pandemije COVID-19, a s druge strane, nedavne EU i međunarodne propise koji zahtijevaju novi plan rasta usmjeren ka transformisanju EU u ekonomiju bez emisija ugljenika do 2050. godine.
U narednim nastavcima će biti objavljena odabrana izlaganja učesnika na radionici održanoj u hotelu Cattaro 27.4.2023, obrađujući različite teme u vezi sa pomorstvom i turizmom.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/2.jpg?resize=1024%2C768&ssl=1)
Učesnici radionice PORTS PLUS. Izvor: ucg.ac.me
Tehnički saradnik u Centru za istraživanja, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu, dr Maja Škurić, pružila je uvid u trendove i buduće prepreke u sektoru pomorstva. Izlaganjem je obuhvatila teme svjetskog pomorskog transporta, učešća žena u pomorskim poslovima, kao i ključne tendencije koje oblikuju pomorski saobraćaj.
U savremenom svijetu, pomorstvo i turizam su neraskidivo povezani, te oba sektora igraju ključnu ulogu u razvoju globalne ekonomije. Kratak dodatak naše redakcije u vidu osvrta na mogućnosti odgovornog razvoja u sektoru pomorstva i turizma, odnosi se na način na koji pomorstvo i turistička industrija mogu da oblikuju naš svijet, dok se prilagođavaju promjenama u globalnom kontekstu.
Trendovi u svjetskom pomorskom saobraćaju
Iako još uvijek ispod nivoa prije pandemije COVID-a 19, trendovi u pomorskom saobraćaju ukazuju na to da međunarodna pomorska trgovina započinje put oporavka već u 2021. godini, te da pomorski sektor pokazuje otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenama u globalnoj ekonomiji. Rast u 2021. godini bio je uglavnom vođen povećanjem potražnje za kontejnerizovanim teretom, što govori o značaju pomorskog prevoza u snabdijevanju globalnih lanaca trgovine. S druge strane, povećanje pomorskog saobraćaja za prevoz gasa i suvog tereta ukazuje na promjene u energetskoj tranziciji i potencijalno smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva; dok smanjenje broja isporuka sirove nafte govori o promjenama u globalnoj energetskoj potrošnji, te sve većoj potražnji za alternativnim, čistijim izvorima energije.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/1.jpg?resize=1024%2C683&ssl=1)
Dr. Maja Škurić, Pomorski fakultet, Kotor
To može imati značajne implikacije na pomorski sektor, jer će brodovi morati da se prilagode novim zahtjevima za ekološkim gorivima i tehnologijama. Pomorski sektor će nastaviti da se prilagođava promjenama u globalnoj ekonomiji, trgovini i energetskim trendovima kako bi ostao konkurentan, što uključuje ulaganje u nove tehnologije, izvore energije i inovativne pristupe pomorskom saobraćaju koji mogu doprinijeti rastu i razvoju turističkog sektora.
Globalni rast pomorske flote
Kako ističe dr Škurić, pomorski saobraćaj igra ključnu ulogu u evropskoj ekonomiji, jer prevozi 75% spoljne trgovine Evropske unije. TEN-T mreža, koja obuhvata 335 luka, od kojih se skoro tri četvrtine tereta prevozi kroz 84 ključne mrežne luke, ilustruje efikasnost i koordinaciju evropskog pomorskog saobraćaja.
Povećanje kapaciteta luka i razvoj Short Sea Shipping-a mogu poboljšati evropsku konkurentnost na globalnom tržištu pomorskog saobraćaja, kao i unaprijediti regionalnu saradnju i integraciju. Sve ovo doprinosi boljoj povezanosti destinacija, pružanju bržih i efikasnijih transportnih mogućnosti za putnike, te olakšanju kretanja unutar Evrope.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/3.jpg?resize=650%2C189&ssl=1)
Dr Škurić ističe da je rast ukupne trgovačke flote istorijski umjeren, što znači da se sektor pomorskog saobraćaja možda ne razvija dovoljno brzo da zadovolji rastuću potražnju za turističkim uslugama.
S druge strane, kad je u pitanju kruzing turizam, iako produžetak pandemije i “nezapamćeni zastoji u globalnoj logistici” utiču na industriju kroz veće troškove prevoza i manju dostupnost putničkih kapaciteta, navedeni podaci nam govore o tome da se dešava pozitivan pomak u segmentu krstarenja i putničkog prevoza.
“U martu 2020. godine, kao posljedica pandemije, cijela svjetska flota kruzera je prestala sa radom, sa ozbiljnim posljedicama po kompanije koje se bave kruzingom, njihove posade i menadžerske timove.
Međutim, tokom više od 50 godina postojanja, sektor kruzinga se pokazao veoma otporan, i očekuje se da će se do kraja 2023. godine vratiti na nivo iz 2019”, navodi Škurić.
Oporavak ovog sektora već utiče na rast turističke industrije, otvaranje novih radnih mjesta, i povećanje prihoda za turističke destinacije širom svijeta.
Čiste tehnologije i održivi razvoj
Pomorstvo, dakle, nesumnjivo igra ključnu ulogu u globalnom turizmu, povezujući destinacije širom svijeta i pružajući osnovu za razvoj različitih turističkih segmenata.
Ipak, u posljednjih nekoliko decenija, rastom turističke industrije i povećanom potražnjom za ekološkim turističkim praksama došlo je i do porasta osjetljivosti na uticaj pomorstva na životnu sredinu.
Emisije štetnih gasova, zagađenje vode i prekomjerna eksploatacija resursa predstavljaju ozbiljne izazove za očuvanje morskih ekosistema i ekologiju turističkih destinacija.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/Resilience1.jpg?resize=1024%2C463&ssl=1)
Kako do otpornih ekosistema. Izvor: Wikicommons
Pomorstvo može da postane pokretač “održivog” turizma (takvog koji podrazumijeva konzervaciju i obnovu) nizom inovacija, i razvojem čistih tehnologija u domenu:
- upotrebe alternativnih goriva,
- energetske efikasnosti,
- tretmana otpadnih voda,
- upravljanjem otpadom i reciklažom,
- smanjenjem buke i svjetlosnog zagađenja,
- zaštitom morskog života.
Pomorstvo može da postane pokretač “održivog” turizma (takvog koji podrazumijeva konzervaciju i obnovu) kroz niz inovacija, i razvojem čistih tehnologija, u domenu:
upotrebe alternativnih goriva, energetske efikasnosti, tretmana otpadnih voda, upravljanjem otpadom i reciklažom, smanjenjem buke i svjetlosnog zagađenja, zaštitom morskog života.
Rješenja su brojna, kao što je i jak otpor prema njihovoj primjeni usljed logističkih i ekonomskih procjena.
Ipak, prednosti zelene tranzcije u kontekstu klimatskih promjena su jasne i nedvosmislene:
- Zamjenom fosilnih goriva čistijim izvorima energije, kao što su tečni prirodni gas (LNG), biogoriva ili vodonik, može se značajno smanjiti emisija štetnih gasova i doprinijeti dekarbonizaciji pomorskog sektora.
- Poboljšanjem energetske efikasnosti brodova kroz optimizaciju dizajna trupa, upotrebom naprednih materijala i implementacijom energetski efikasnih tehnologija, može se smanjiti potrošnja energije i emisije štetnih gasova.
- Uvođenjem naprednih sistema za tretman otpadnih voda na brodovima realno je očekivati da se smanji zagađenje mora, te doprinese očuvanju biodiverziteta i kvaliteta vode u priobalnim područjima.
- Implementacija efikasnih sistema upravljanja otpadom i promovisanjem reciklaže na brodovima, može redukovati negativne uticaje na morski ekosistem.
- Primjenom tehnologija za smanjenje buke i svjetlosnog zagađenja, moguće je poboljšati kvalitet života morskih životinja, i smanjiti negativne uticaje na morski ekosistem.
- Na koncu, saradnjom sa organizacijama za zaštitu životne sredine i lokalnim zajednicama u cilju očuvanja i zaštite morskog života, kao što su staništa korala, morske trave i riblja staništa, moguće je doprinijeti očuvanju turističkih destinacija.
Primjeri dobre prakse
Pored evidentnog negativnog uticaja, kojem svjedočimo u samom Bokokotorskom zalivu (podaci o zagađenju, uticaj balastnih voda, incidenti u lukama – neke su od tema koje su bile prisutne na radionici, i koje ćemo predstaviti u nastavku), u svijetu ipak postoje primjeri dobre prakse na koje bismo mogli da se ugledamo.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/Prcanj-2018.jpg?resize=768%2C510&ssl=1)
Image of the 2018 incident. Source: Bokanews
U posljednjih nekoliko godina, brojne inicijative i projekti pokrenuti su kako bi pomorstvo postalo odgovorniji sektor, i neki od primjera dobre prakse uključuju:
- razvoj tzv. “eko-luka” koje koriste obnovljive izvore energije, upravljaju otpadom i otpadnim vodama, te smanjuju zagađenje i buku;
- kruzing kompanije koje ulažu u nove tehnologije – mnoge kruzing kompanije već investiraju u tzv. “čiste” tehnologije, uključujući upotrebu alternativnih goriva, tretman otpadnih voda i optimizaciju energetske efikasnosti;
- saradnju sa lokalnim zajednicama i zaštitu životne sredine – pomorstvo može doprinijeti očuvanju destinacije kroz saradnju sa lokalnim zajednicama i organizacijama za zaštitu životne sredine.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/rehabilitation-ecologique-zone-portuaire.jpg?resize=650%2C343&ssl=1)
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/micro-structure-artificielle-complexe-port.jpg?resize=997%2C339&ssl=1)
Promocija biodiverziteta i rehabilitacija ekoloških funkcija u lukama, fiksiranjem kompleksnih vještačkih mikrostruktura.
Izvor: www.encyclopedie-environnement.org
Zaključak
U zaključku, pomorstvo igra ključnu ulogu u globalnom turizmu, povezujući destinacije širom svijeta i pružajući osnovu za razvoj različitih turističkih segmenata.
Međutim, sa rastom turističke industrije i povećanom potražnjom za turističkim praksama koje poštuju životnu sredinu, postaje sve važnije da se pomorstvo prilagodi novim izazovima iz segmenta konzervacije i zaštite prirodnog okruženja.
Stoga, promovisanje čistih tehnologija, smanjenje zagađenja i zaštita morskog ekosistema postaju ključni faktori za transformaciju pomorstva u pokretač odgovornog turizma.
Primjenom alternativnih goriva, energetskom efikasnošću i tretmanom otpadnih voda, pomorstvo može značajno smanjiti svoj negativni uticaj, tako da oporavak pomorskog saobraćaja, uključujući kruzing industriju, pruža priliku za razvoj novih turističkih modela. U tom smislu, od krucijalnog je značaja sagledati pravce koji oblikuju pomorski transport, kao što su energetska tranzicija, dekarbonizacija, digitalizacija i promjene u lanacima snabdijevanja.
Sve u svemu, pomorstvo ima ogroman potencijal da postane ključni dio odgovornog razvoja destinacije kroz fokus na čiste tehnologije i zaštitu životne sredine. Promovisanjem zelenih inovacija i saradnjom sa svim zainteresovanim stranama, pomorstvo može nadmašiti svoje trenutne izazove i postati snaga za pozitivnu promjenu u turističkoj industriji.
![](https://i0.wp.com/tanacetum.kotor.travel/wp-content/uploads/2023/05/1-1.png?resize=27%2C35&ssl=1)
Serijom članaka, predstavićemo teme i radove koji su bili prisutni na radionici, kako bismo istakli dobre prakse i inovativna rješenja.
Leave a Reply